Meteoropatija
KAKO VREME UTIČE NA ZDRAVLJE

Tridesetih su tek retki znali za to, četrdesetak godina kasnije 15 posto svetskog stanovništva prepoznalo je vremenske (ne)prilike kao uzrok svojih zdravstvenih problema, a današnja istraživanja tvrde da 60 posto ljudske populacije čine meteoropati. 'Promeni će se vreme', rečenica je koju ćemo često čuti nakon što neko oseti bol u kostima. Popratimo je smeškom i nevericom, ali sve je više dokaza da kolebanje vremena utiče na ljudsko zdravlje.
Meteoropate često muči glavobolja
Iako meteoropatija ne ulazi u službeni deo medicine, još je Hipokrat naglašavao da mene vremena utiču na ljudsko zdravlje. Upozoravao je pre gotovo dvadeset i pet vekova da se nepredvidljivih ćudi vremena posebno moraju čuvati hronični bolesnici.
Zanimljiva je i činjenica da je u Dubrovačkoj Republici postojao propis prema kojem se zakoni nisu donosili za vreme južine, karakteristične 'vremenske nepogode' koja i danas utiče na raspoloženje i koncentraciju mnogih ljudi.
ŠTA JE METEOROPATIJA?
Dr. Angelico Brugnoli s Instituta klimatološke medicine na milanskom univerzitetu meteoropatiju definiše kao grupu simptoma i reakcija koje se manifestuju kada dođe do promena jednog ili više meteoroloških faktora. Pod meteorološkim faktorima podrazumijevamo temperaturu i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kišu i grmljavinu te efekat jonizacije.
Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve starosne grupe, od male dece do starijih osoba. Obično 24 do 48 sati pre same promene vremena, naročito kod osetljivih ljudi, javljaju se simptomi kojima opisujemo meteoropatiju. Najčešće je to depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osetljivost na bol u zglobovima i mišićima te pogoršano stanje bolesnih organa. Takođe, tu su nagle promene raspoloženja, iritira vas sve, razdražljivi ste, srce pojačano lupa.
Ovakvo stanje traje dan ili dva. S poboljšanjem vremenskih prilika smanjuju se simptomi, ali vraćaju se s novom promenom vremena. Usledi li brzo smjenjivanje meteoroloških prilika, intenzitet simptoma se smanjuje, kao svojevrsna adaptacija organizma. Bez obzira o kojem se godišnjem dobu radilo, je li reč o toploj struji u zimsko vrieme ili hladnoj usred leta, simptomi su isti.
MERE PREVENCIJE

Pre svega, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Zasnovanu na meteorološkim uslovima, koncentraciji alergena i negativnih jona.Medicinska interpretacija vremenske prognoze pomoći će svima pri olakšavanju tegoba kod hroničnih bolesnika.
Lekari se slažu da nije dobro preterivati s lekovima i da ih ne valja uzimati bez stručnog nadzora.
Boravak na otvorenom smanjiće tegobe
Dr. Angelico Brugnoli, prvenstveno misleći na ljude koji pate od alergija, savetuje blagovremeno, dakle dan ranije, uzimanje antialergijskih lekova i sedativa na biljnoj bazi.
Još jedan od načina prevencije je boravak u dobro osvetljenim prostorijama, ako je nužno ostati kod kuće. Uvek je bolji savet boraviti što više na otvorenom, mnogo se kretati i unositi u organizam dovoljno vitamina i oblačiti se u skladu sa vremenskim prilikama.
Jedna od preporuka je i izbegavanje alkoholnih pića, koja povećavaju toplotu tela i gubitak tečnosti.
Dobro će doći i korištenje jonizatora vazduha koji stvara negativno naelektrisane jone. Naime, negativni joni dobro deluju na astmu, bronhitis i alergije, na povišeni krvni pritisak i psihu uopšte.
POVEĆAN BROJ SAMOUBISTAVA
Oblačno vreme, kiša, dosadan vetar i osećaj da je 'nešto čudno u vazduhu' razlog su učestalijim samoubistvima pri naglim promenama vremenskih prilika. Prema podacima zdravstvenih časopisa, broj samoubistava povećava se kad temperatura vazduha varira, takođe za vreme promjenjlivog pritiska vazduha te dugotrajne magle. To je nepogodno razdoblje, izrazimo li se meteorološkim rečnikom, dan pre prolaza hladne struje i dva dana nakon prolaza tople struje.
Vremenski ekstremi, vrlo hladne zime i topla i sparna leta sve više postaju naša svakodnevica. Posebno su kritični nagli prelazi među godišnjim dobima, kada su učestalije pojave bolesti i smrtnosti. Sposobnost organizma da nezavisno o spoljnim činiocima održava stalnu telesnu temperaturu umanjena je kod naglih vremenskih promena, naročito kod hroničnih bolesnika i starijih ljudi.
Sačuvati svoj organizam zdravim u vrijeme nepogodne biometeorološke prognoze znači ne izlagati se nepotrebnim fizičkim naporima i odgoditi aktivnosti za povoljnije prilike.
LETO KINESKE MEDICINE 2010
Leto je godišnje doba poletnosti i živahnosti. Po kineskoj medicini leto pripada yang dobu. Da bismo bili što više u skladu sa ovim godišnjim dobom treba da pronađemo i yang princip u sebi: on se ogleda u spontanom izražavanju osećanja, spoljašnjim aktivnostima...Dopustimo unutrašnjoj lepoti i prozračnosti da sija i pronađe svoj odraz u kreativnosti.
Leto je vreme nezaustavljivog rasta. Rano buđenje a nešto kasniji odlazak na počinak su u skladu sa ovim godišnjim dobom. Rad , igra , putovanja su ”aktivni” principi leta.
Mnoštvo raznolikih boja svuda oko nas... Izrazite svoju kreativnost prilikom pripremanja obroka i dizajnirajte svoj ”šareni” sto za ručavanje. Neka od letnjih pravila kuvanja su: priprema lake hrane uz prisustvo ljutog ukusa. Korišćenje jake temperature a kratkog vremena za pripremu hrane. Kuvanje na pari, potapanje hrane u vodu , treba da budu u što kraćem vremenskom intervalu. Koristi se manje soli a više vode. Obroci naravno, ne treba da budu preobilni i kasni.
Zbog velikih vrućina, iz tela se gube soli i minerali, što može uzrokovati slabost, ukoliko se isti ishranom pravilno ne nadoknađuju.
U slučaju velikih vrućina preporučljivo je popiti tople napitke i imati tople kupke čime se izazivaju iznenadno znojenje, rashlađivanje tela i bolje prilagođavanje spoljašnjim temperaturama.
Leti ne treba jesti puno hladne hrane, jer ona slabi funkciju digestivnih organa , pre svega želudca. Hladna pića, hladna jela, sladoledi , po kineskoj medicini izazivaju kontrakciju i blokiraju nesmetano kretanje Qi-ja.
Po vrućem danu spremite osvežavajući obrok,svežu hranu kao što su: salate, izdanci soje, zelenog pasulja, alfe-alfe, krastavac, tikvice, rotvice, tofu, čaj od hrizanteme, nane, kamilice,..Voće koje pogoduje letu su jabuke, lubenica, limun, papaja, ananas. Izbegavati veliku količinu mesa, jaja, lešnika..
Preporučljivi ljut i jedak ukus u početku povećavaju temperaturu tela, ali na kraju oni ”izvlače” unutrašnju toplotu na površinu kože da bi je jednostavno “raspršili”. Toplota na površini tela ustvari reflektuje prirodu leta, pa na taj način vrućinama smo manje pogođeni. Dakle, crvene i zelene ljute paprike, sveži ( ne suvi ) đumbir, crni biber, ren, idealne su namernice leti. Treba imati u vidu i ipak ne preterati sa ljutom hranom jer se na taj način gubi i suviše yanga kao i sposobnost tela da ostane toplo tokom svežijih nastupajućih meseci.
Organi koji se vezuju za leto su srce i tanko crevo. Po kineskoj medicini srce ne samo da je odgovorno za kontrolu krvnih sudova već je blisko povezano sa svešću, raspoloženjem , memorijom, spavanjem ...”Srce je kuća našeg duha i misli”, kaže stara izreka. Vrlo često u kineskoj medicini pojmovi “heart - mind” su nerazdvojivi. Zajedno sa jetrom , srce utiče na mozak i nervni sistem.
Ukus koji utiče na srce je gorak. Njegova fukcija je višestruka : kreće se “ka dole ” i sa sobom odnosi preterano nagomilanu vatru kako u organu tako i u meridijanu srca. Doprinosi balansu jetre , a kako je po kin.medicini ”jetra majka srca” , ponovo poboljšava njegov rad. Kinezi veruju da gorak ukus smanjuje stvaranje plakova na krvnim sudovima i na taj način usporava proces ateroskleroze.
Znaci disbalansa srčanog sistema u kin. medicini su :
konfuznost, previše ili nimalo smeha, bledo lice, problemi u govoru (zbunjenost, zastajkivanje u izražavanju ), depresija, promene raspoloženja, gubitak pamćenja, averzija na toplotu.
Za dobru funkciju srca naročito je bitno kako putem govora izražavamo svoje emocije i misli. Potrebna je svesnost i prisutnost u komunikaciji kako sa sobom tako i sa drugima, nikako postojanje tzv.”mehaničkog procesa izražavanja misli”. Jakom , čistom i smirenom umu pogoduju različite vrste meditacija, joga , qi gonga, u zavisnosti od odabira pojedinca.
Na početku bilo kog tretmana treba smiriti um . Zato, a naročito leti, pojedini lekari kin.tradicionalne medicine počinju tretman akupunkturnom tačkom Xinshu ( BL15 ) na ledjima koja je back-shu tačka srca. Ova tačka ima priznatu funkciju u “smirivanju i balansu srca i uma “. U jednoj od najstarijih knjiga kineske medicine “ Huang Di Nei Jing-u “ kaže se da svaki ispravan tretman prvo tretira srce.
Pored nabrojanih namernica neke od onih koje posebno utiču na mirnoću i čistotu uma su : ostrige, pšenica, ječmena kaša, ovas, celer, dud, mirođija, bosiljak. Preporučuju se pečurke, naročito crvena pečurka (Ganoderma Lucidum), čija je uloga u prevenciji oboljenja i očuvanju zdravlja sve više priznata i na zapadu.
Strana sveta koja odgovara letu je jug, planeta Mars, životinja kokoška. Crvena boja u odeći ili svakodnevnoj okolini se savetuje osobama sa smanjenom energijom srca. Takođe i izgled jezika moze da nam pomogne u odredjivanju dijagnoze pacijenta, pa ako je vrh jezika isuviše crven kaže se da osoba ima “puno vatre u srcu“ ( odgovarajući simptomi bi bili: uznemirenost, loš san, žeđ, gorak ukus u ustima, krv u mokraći..)
Miran um, čiste misli, puno iskrenog smeha i bezbroj razloga za radost želim Vam ovoga leta!!
Dr Ana Žikić
